S obzirom na to da smo dobile zahtjev da napravimo tekst o štetnim tvarima u kozmetici, uhvatila sam se velikog i opsežnog posla kako bih vam u nekoliko članaka iscrpno i detaljno razjasnila ulogu, štetnost i značenje većine kemijskih spojeva i tvari koje nalazimo u kozmetici.

Kao prvi članak i uvod u svijet kozmetičke kemije napravila sam presjek često postavljanih pitanja i zabluda koje sam nalazila po beauty zajednicama.

Napominjem da nisam kemičar, farmaceut, liječnik niti kozmetičar te da se moje znanje i mišljenje o temi temelji na pročitanim člancima i materijalima koje sam nalazila na internetu, knjigama i časopisima te koje smatram logičnima i znanstveno poduprtima.

 Je li istina da se urea dobiva od urina?

Diazolidinil urea je antimikrobni konzervans, a urea je jedan od sastojaka tog spoja. Koristi se u kremama i losionima kao hidratantni faktor. Dakle, urea se koristi u kozmetici, ali dolazi li od urina? Urin sadrži ureu jer je izlučivanje uree jedan od načina na koji se tijelo rješava viška dušikovih spojeva koje samo proizvodi. Ali bez brige, urea koja se koristi u kozmetici nije došla iz nečijeg mjehura, već je sintetički stvorena. Urea je ustvari prvi organski spoj umjetno stvoren još u 1828. godini. Zaključak je da je urea sasvim sigurna za upotrebu i nema apsolutne veze s ičijim mokrenjem u proizvode koje kupujete

Kolika je štetnost propilen glikola obzirom na to da je sastojak antifriz tekućine za aute?

Na nekim mjestima na internetu postoje tvrdnje da je ovaj spoj kancerogen, ali još uvijek nema konkretnih znanstvenih dokaza za to. Istina je da se propilen glikol nalazi u antifrizu, ali za razliku od svog „brata“ etilen glikola, ima jako nisku toksičnost i zato se koristi među ostalim kao otapalo, ovlaživač i stabilizator spojeva, a nalazimo ga u lijekovima, hrani, pasti za zube, šamponu, antibakterijskim losionima, dezedoransima. Da bi bio opasan za čovjeka, morao bi se konzumirati u velikim dozama u jako kratkom vremenskom periodu. Odobren je za upotrebu od strane FDA (U.S. Food and Drug Administration).

Mogu li dobiti silikozu od udisanja nekih pudera u prahu?

Silikoza je bolest pluća koja nastaje kada udisani kristali silike uzrokuju jaku upalu radi koje se s vremenom tkivo pluća mijenja i postaje nerastezljivo i puno ožiljaka. Simptomi su nedostatak zraka, plitki udisaji, suhi kašalj i nokti plavičaste boje. Jedno je vrijeme u make up krugovima bespotrebno vladala panika radi ovog spoja, naime, silika je jedan od često korištenih sastojaka mineralne kozmetike, ali se nalazi i u regularnoj kozmetici (Make Up For Ever HD Powder, ELF High Definition Powder) u vidu spoja silikon dioksida (hidrirana silika) koji ne reagira s plućima na način koji sam prethodno navela i siguran je za upotrebu.

Što je bizmut oksiklorid i zašto ga trebamo izbjegavati?

Bizmut oksiklorid je sivkasto bijeli prah koji možemo naći u prirodi, ali ga čovjek proizvodi sintetički radi veće isplativosti. Glavni razlog primjene ovog spoja u kozmetici je njegova cijena, naime, jako je jeftin. A što ustvari radi? On povezuje sastojke u proizvodu, povećava prijanjanje uz kožu i čini da šminka traje dulje. Ako ste koristili neki od proizvoda koji se reklamira kao mineralni i dobili iritaciju, vjerojatno je to radi bizmut oksiklorida. U pravoj i kvalitetnoj mineralnoj kozmetici taj je sastojak izbjegnut. Ukoliko ste imali reakcije na proizvode koji ga sadrže, ubuduće obratite pažnju na sastav. S druge strane, ako vam nije pravio probleme, nema razloga da ga izbjegavate.

Što su AHA i BHA i imaju li kakve štetne posljedice?

I AHA  i BHA su organske kiseline. Recimo, AHA su mliječna i limunska kiselina, a najčešće korištena BHA u kozmetici je salicilna kiselina. Ali koja je razlika?

AHA je topljiva u vodi i reagira na gornjim slojevima kože. Suzbija tvari koje drže stanice kože skupa i zato su dobre za uklanjanje mrtvih stanica i ubrzavanje rasta nove kože. Možete ih pronaći u mnogim anti ageing preparatima, ali oprez! Prečesta i neadekvatna upotreba može kožu učiniti osjetljivijom na djelovanje sunca.

BHA su topljive u mastima. To je razlog radi kojega se koriste u preparatima za akne. One mogu doprijeti do pora punih masnoće i razoriti mrtve stanice koje začepljuju pore i uzrokuju upale što dovodi do akni. Ali i tu trebamo pripaziti – salicilna kiselina je toksična u visokim dozama i dovodi do metaboličke acidoze.

Kako razlikovati iritaciju kože i alergiju na neki kozmetički prozvod?

Možda o tome niste do sada razmišljali, ali da, to su različiti pojmovi. Iritacija nastaje kada su stanice „napadnute“ jakim kemikalijama koje im ne odgovaraju. To se naziva kontaktni  iritativni dermatitis. Alergijska reakcija nastaje kada organizam razvija antitijela kao odgovor tvari ili spoju kojemu ste bili izloženi – tj. alergijski kontaktni dermatitis.

Važno je znati je li reakcija na vašoj koži iritacija ili alergija da bi se znala ispravno tretirati od strane liječnika (najčešće dermatologa). Evo kako možete prepoznati razliku.

Znak iritacije je obično crvenilo, a koža moze izgledati oštećeno, ljuskasto ili sjajno uz osjećaj pečenja, bockanja, boli i otoka. Može se osjećati i svrbež. Ti simptomi su obično ograničeni na dio kože koji je bio u kontaktu s iritansom (npr. krema, losion) i razviju se poslije nekoliko minuta ili sati nakon kontakta.

Alergije daju slične simptome, ali je njihova glavna karakteristika svrbež. S obzirom na to da je alergija reakcija cijelog tijela, simptomi često nisu ograničeni na dio koji je bio u kontaktu s iritansom, već se mogu pojaviti na bilo kojem dijelu tijela. Moguće je da nakon prve upotrebe nekog proizvoda ne dobijete nikakvu reakciju jer vaše tijelo nije razvilo antitijela, ali nakon opetovanih upotreba, simptomi se mogu pojaviti nakon 24-72 sata. Imajte na umu da možete biti alergični na sve što koristite te da se alergija može pojaviti u bilo kojem periodu života, na nešto što ste možda godinama koristili. Bitno je još jednom naglasiti da se sve neželjene reakcije na koži tretiraju kod liječnika, a ne u kućnoj radinosti ili kod kojekakvih šarlatana. Zdravlje je ipak na prvom mjestu, a jedina kvalificirana osoba za to je vaš liječnik koji će ovisno od situacije i kliničke slike reakcije prepisati terapiju ili vas uputiti specijalisti.

Zašto bi trebali izbjegavati mineralna ulja u kozmetici?

Ne bi trebali. Naime, na puno mjesta možete naći navode kako su mineralna ulja kancerogena, da isušuju kožu, uzrokuju starenje kože, izvlače vitamine iz nje, sprečavaju upijanje kolagena iz kolagenskih krema, itd. Istina je da neki derivati petroleja sadrže kancerogene spojeve, ali ulje koje se koristi u kozmetičke i farmaceutske svrhe je pročišćeno i nema nikakvog dokaza da uzrokuje rak. Jedan je od glavnih sastojaka dječje kozmetike jer ima funkciju barijere izmedu kože i zraka i s time zadržava vodu i osigurava hidrataciju. Kod osoba koje imaju problema s aknama, mineralna ulja ih mogu pogoršati jer začepljuju pore i sprečavaju izlazak sebuma i toksina iz kože. Samo pojedinci s takvim poteškoćama bi ih trebali izbjegavati.

Što znači komedogen?

Komedogeni sastojci začepljuju pore i uzrokuju akne. Ako je sastojak komedogen, ne znači da će svima prouzorčiti probleme. Ustvari, kod osoba čija koža nije osjetljiva, masna ili sklona aknama, najčešće neće imati nikakvih problema.
Još jedna bitna činjenica je pozicija na listi sastojaka proizvoda. Ukoliko je komedogeni sastojak pri kraju popisa, mala je mogućnost da će uzrokovati probleme jer je njegova koncentracija mala. Glavno je pitanje koje sastojke onda izbjegavati? Postoji otprilike 200 spojeva za koje se smatra da su komedogeni, ali sljedeće tri kategorije su najčešći uzroci problema:
1. Lanolini, jedni od uobičajenih sastojaka kozmetike koji se dobivaju od ovčjeg loja. Prirodno dobiveni lanolin nije komedogen, dok sintetički je. Na popisu sastojaka izbjegavajte: anhydrous lanolin, ethoxylated lanolin, acetylated lanolin.
2. Izopropil miristrat i spojevi –  dodaju se preparatima da bi se lakše nanosili na kožu i davali osjećaj glatkoće. Na popisu sastojaka izbjegavajte: isopropyl palmitate, isopropyl isothermal, putty sterate, isostearyl neopentonate, myristyl myristate, decyl oleate, octyl sterate, octyl palmitate, isocetyl stearate i myristyl propionate.
3. Kozmetički pigmenti, čija je povezanost s uzrokovanjem akni nedavno otkrivena i obično se odnosi na primjenu crvenog pigmenta u rumenilima, što i ne začuđuje jer se dobiva od katrana kamenog ugljena čiji su derivati poznati po komedogenosti. Prihvatljiva zamjena za crveni pigment je karmin.

Zašto se u kozmetici uopće koriste štetne tvari?

Tvari koje su štetne, ali odobrene od strane FDAe, mogu biti u sastavu proizvoda ukoliko je njihova razina toliko niska da nema nikakvih štetnih djelovanja.  Naravno, to ne znači da vaša koža neće na njih reagirati, već da koža većine ljudi neće reagirati. Često se takvi sastojci u većim količinama koriste u kemijskim reakcijama kod proizvodnje, ali završni produkt nije štetan sam po sebi. Treba imati na umu da su u principu svi kemijski spojevi na neki način štetni – ako progutate šampon ili regenerator, normalno da će biti neželjenih posljedica za zdravlje, ali ako ih koristite kako treba, neće biti problema. Naravno, ne treba sve opasne spojeve tretirati kao sigurne, već ne paničariti ako neki od sastojaka vašeg šampona vidite na  „crnoj listi“, recimo gore navedeni propilen glikol.

Zašto onda toliko strke oko sastava i što učiniti? Kao prvo treba shvatiti da je danas marketing ono što radi čuda i puni blagajne. Jedan proizvođač želi drugoga ocrniti, netko tko proizvodi „prirodnu“ kozmetiku želi je prodati tako da sintetičku proizvodnju naziva opasnom i punom štetnih tvari. Vi, naravno, možete vjerovati što hoćete, to je vaš izbor, ali nemojte odmah prihvatiti sve sto čujete vezano za  sastav. Danas je znanost napredovala i regulacije kemijskih tvari u proizvodima su stroge. Možda slušate tuđe zablude i dezinformacije. A to vas može koštati vaših teško zarađenih novaca.

Imate li vi još pitanja, prijedloga za članke koji slijede ili drukčijih saznanja na ovu temu? Podijelite ih s nama!