Pedesetih godina, u doba oporavljanja od rata i baby booma došlo je do potpune revolucije stila.  Ratnu odjeću četrdesetih zamijenila je elegantna i glamurozna odjeća pedesetih. Osoba koja je postavila temelje mode pedesetih godina je Christian Dior, modni dizajner koji je svoju modnu viziju predstavio kolekcijom The New Look 1947. godine.

Odjeća pedesetih je predstavljala jedan miks konzervatizma i glamura iz kojeg je zračila čista ženstvenost. Žene su izašle iz radne i skromne odjeće prošlog razdoblja te dobile priliku biti graciozne, elegantne i ženstvene u novoj odjeći i novom stilu pedesetih.

Glavne karakteristike ovog modnog razdoblja su figura pješčanog sata koja je isticala ženske obline na pravi način, istaknut struk, voluminozne suknje visokog struka te neistaknuta ramena.

1950-ih, ekonomski dobitci stvorili su novi sloj potrošača i tako omogućili obiteljima da žive od prihoda samo jednog člana obitelji, u većini slučajeva je to bio muškarac. Žene su tako, svojevoljno ili ne, prigrlile ulogu domaćica, ta je uloga postala ideal žene tadašnjeg društva. Žene koje su tijekom II. Svjetskog rata radile muške poslove sada bivaju otpuštene ili same odustaju te se i one posvećuju ulozi domaćice.

Žene su počele sve više nositi hlače, i duge i kratke, haljine bez naramenica i sportsku odjeću te unatoč tome što je većina dizajnera kreirala sofisticiranu i nimalo casual odjeću, casual stil je postao iznenađujuće popularan.   Hlače su se najčešće nosile kod kuće i za neformalne prilike, a za formalne prilike haljina je ipak bila must. Popularni detalj na hlačama je bio patent sa strane koji bi hlače činio elegantnijima i ženstvenijima.

Nosila su se vrlo ženstvena krojena odijela uskog struka i naglašenih bokova. Iako je Coco Chanel predstavila svoju verziju odijela koja je bila opuštenija i udobnija, tzv. boxy izgleda, figura pješčanog sata ostala je jednako popularna.

Za svaki dan žene su također nosile midi suknje i haljine, ali u casual, jednostavnijem izdanju, često bez podsuknji koje su inače bile zaslužne za taj puni, voluminozni izgled. Također su se nosile i haljine s pregačom za svaki dan ili kada bi se išlo u neki neformalni posjet.

Vrlo popularne su postale i haljine bez naramenica šivane od  tafta (svilena, glatka i šuškava tkanina), čipke, mreže, tila i šifona, satena, a ponekad i najlona. Imala ih je svaka žena koja je bar malo pratila modu.

Odjevni predmeti koji su također nošeni su uske pencil suknje, bluze s Petar Pan kragnom, polo majice i haljine te trikoi.

Nakon tmurnih boja četrdesetih, printovi su se vratili na velika vrata. Cvijeće raznih boja, točkice, većinom crvene, modre i bijele, pruge različitih debljina i boja ukrašavale su najčešće suknje i haljine, a na rubove suknji su se dodavali i šivali razni ukrasi i motivi.

Osim printova, sve više se počinju nositi žive boje. Crveni, narančasti, rozi kaputi, suknje, haljine i kaputi postali su pravi hit.

Odjeća i materijali su postali pristupačniji i proizvodili su se više i brže. Najlon, koji više nije bio potreban za proizvodnju ratnih padobrana, koristio se kao materijal za donje rublje, bluze i sportsku odjeću.  Umjetna svila i pamuk koristili su se u izradi kupaćih kostima.

Modni dodatci su pedesetih zauzimali vrlo važnu ulogu u modi. Svaka žena sa stilom obavezno je nosila rukavice i šešir za svaku priliku. Rukavice do lakta za formalne, a one do zapešća za neformalne prilike. Šeširi i kape su bili većinom manji, često u pastelnim bojama te s mrežicom s prednje strane. Torbice su bile male i nosile su se u ruci, a ne preko ramena. Nakit poput biserne ogrlice, clip on naušnica i elegantnog sata je bio klasičan, jednostavan i decentan.

Još jedan od modnih dodataka koji je vrlo popularan i danas su mačkaste naočale koje su dolazile u raznim bojama i varijacijama.

Visoke pete su većinom nošene za posebne prilike. To su većinom bile cipele sa zaobljenim vrhom i često s otvorom za prste tzv. peep toe cipele.

Espadrile su se nosile na plažu, a oxfordice većinom među mlađom populacijom koja ih je kombinirala s čipkastim čarapama.

Dugu kosu su većinom nosile mlade djevojke i to kao konjski rep ili bi napravile elegantnu tzv. French twist frizuru. Kratka kosa je bila uvijena na krajevima kao i kratke šiške koje su se nosile i na dugu i na kratku kosu.

Pedesetih godina tinejdžeri su napokon došli na svoje i dobili priliku izraziti vlastiti stil. Ozbiljnija odjeća koja bi ih postarala i učinila ih sličnijima roditeljima postala je dio prošlosti. Djevojke su počele nositi bluze s Petar Pan kragnom u kombinaciji s pastelnim džemperom, a neke su za malo opušteniji dojam čak nosile muške košulje kombinirajući ih s trapericama. Također nosile su i sveprisutne pune midi suknje u žarkim bojama zajedno s uskim bluzama uguranim u suknju.

Modni dizajneri koji su uvelike utjecali na modu 1950-ih su Christian Dior koji je svojevrsno zaslužan za pravac kojim je tada krenula moda pedesetih, zatim Pierre Balmain sa svojim ženstvenim i elegantnim dizajnom, Charles James poznat po svojim raskošnim, spektakularnim haljinama zanimljive konstrukcije i jedinstvenih kombinacija boja, Cristobal Balenciaga  koji maknuo pozornost sa struka u svojim kreacijama polako nas uvodeći u sljedeće desetljeće, Jacques Fath čije su kreacije pokazivale više kože nego obično zadobivši time pozornost mlađe populacije te Coco Chanel koja je 1955. godine predstavila još uvijek popularnu Chanel torbicu.

Neke od najpoznatijih modnih ikona na koje su se ugledale tadašnje žene bile su glumice Audrey Hepburn, Sophia Loren, Elizabeth Taylor, Marilyn Monroe, Grace Kelly, Doris Day i mnoge druge.

Ne treba zanemariti ni drugu stranu mode pedesetih, a to su Beatnici. Beatnik je bilo ime za grupu intelektualaca, umjetnika i pjesnika tijekom 50-ih godina 20. stoljeća. Beatnici su bili protiv konzervatizma i nisu prihvaćali sve što im se nametalo pa tako ni modne trendove. U filmovima su često prikazivani kao slatki i smiješni likovi većinom u uskoj crnoj odjeći kao Audrey Hepburn u filmu Funny Face iz 1957. godine.

[youtube width=”590″ height=”335″]https://www.youtube.com/watch?v=JMKm-PpD8Aw[/youtube]

Još jedan važan dio modne kulture 1950-ih su pin-up djevojke koje su simbol četrdesetih i pedesetih godina. Termin “pin-up” znači “prikvačiti”, a pojavio se 40-ih godina prošlog stoljeća. Pin-up djevojke bile su zapravo Playboyeve zečice svog vremena, a uglavnom su to bili glamurozni modeli, manekenke i filmske glumice koje su se pojavljivale u časopisima i na posterima namijenjenima američkim vojnicima koji su se borili u Drugom svjetskom ratu da bi im pružili motivaciju i utjehu daleko od doma. Pin-up djevojke su i danas simbol ženstvenosti i pritajenog seksipila, a dokaz da je pin-up stil još u modi su i mnoge žene koje su dan danas ostale vjerne pin-up stilu kao što je kraljica burleske Dita Von Teese.

Pedesetim godinama prošlog stoljeća završava era ekstremne elegancije, glamura i ženstvenosti te ulazimo u novo doba, doba modnog bunta, slobodnog duha i smjelosti.

Izvori slika:  vogue.co.uk , life.time.com , pinterest.com , coutureallure.com , myvintagevogue.com .

Kako vam se sviđaju 50-e? Koje je vaše omiljeno modno razdoblje?